Pad eura podebljao državni dug za milijardu i pol kuna

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Euro je jučer na tržištu u Tokiju pao na najnižu razinu prema dolaru u zadnje četiri godine, pa je tako jedan euro vrijedio tek 1,2243 dolara.

 Europska se valuta spustila i na najnižu razinu prema kineskom juanu od 2002 godine. Razlog je ponovna zabrinutost tržišta vezano za javne dugove pojedinih članica eurozone (Grčka), unatoč snažnom paketu pomoći od 750 milijardi eura, koji su prije desetak dana dogovorili EU i MMF.

Guverner Europske središnje banke Jean-Claude Trichet komentirao je da se tržišta možda nalaze u najtežoj situaciji od Drugog svjetskog rata, a paniku na tržištima prije dogovora o fondu spasa usporedio je sa stanjem koje je vladalo nakon propasti američkog financijskog diva Lehman Brothersa. Trichet se založio za jači nadzor fiskalnih politika i sankcije za kršenje sporazuma o stabilnosti i rastu. Za Hrvatsku pad eura, kao valute za koju je vezana kuna, znači i jačanje drugih valuta koje jačaju prema euru, pri čemu bi državu najviše mogla »zaboljeti« dolarska komponenta inozemnog duga koja je povećana lani zaduživanjem na američkom tržištu.

Na tečajnici HNB-a kuna je jučer prema euru neznatno ojačala, za 0,03 posto, uz srednji tečaj od 7,2473 kune, no istodobno je američki dolar prema kuni ojačao za 1,13 posto, a britanska funta za 0,41 posto. Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić tako je izračunao kako se dolarski dug Hrvatske, uz postojeći tečaj, a u odnosu na lanjski studeni kada se zemlja zadužila, neto povećao za oko 200 milijuna eura ili za gotovo 1,5 milijardi kuna. Naime, tada je dolar vrijedio oko 4,9 kuna, a danas vrijedi osjetno viših oko 5,9 kuna. Ovakva tečajna razlika je zapravo valutni rizik koji prati zaduživanje u neeurskim valutama, na čije kretanje HNB nema nikakvog utjecaja, a slična upozorenja davana su i građanima kada su bili iznimno popularni krediti u švicarcima. Njihove rate također rastu kada CHF prema euru, a onda i prema kuni, jača. Na prošlotjednoj skupštini Europske banke za obnovu i razvoj francuska ministrica financija Christina Lagarde poslala je snažnu poruku solidarnosti članica EU i podrške euru. Istovremeno, EBRD je pokrenuo i tzv. inicijativu za jačanje tržišta u lokalnim valutama u dijelu regije srednje i jugoistočne Europe, čime se želi apelirati na jačanje stabilnosti bankarskih sustava i smanjivanje rizika poslovanja.

Šantić kaže da se postavlja pitanje primjenjivosti takve inicijative u praksi, budući da zaduživanju banaka na lokalnom tržištu treba prethoditi proces izgradnje institucija i mehanizama tržišta kapitala, što se primjerice djelomično u Hrvatskoj desilo u sklopu provedbe mirovinske reforme, pa je opet postojala potreba za stranim kapitalom, a kamoli u zemljama koje imaju daleko slabija domaća tržišta.

– Teško da se u kratkom roku dio zemalja regije može usmjeriti na financiranje na lokalnim tržištima, a da to ne izazove dodatnu ekonomsku kontrakciju, pogotovo u uvjetima visokih strukturnih deficita na tekućem računu bilance plaćanja. No, sve je to pomalo i političko pitanje, s obzirom da su zapadne banke, uslijed gubitaka na financijskim tržištima značajno pomagale svojim kćerima u regiji, pa se sada ipak želi poslati poruka o samofinanciranju i potrebi jačanja regionalnih bankarskih sustava. U Hrvatskoj je situacija posve drukčija, mi smo priča za sebe, jer su i domaći izvori domaćih banaka vezani uz eure, a i monetarna politika osigurava stabilnost domaće valute. Sa stajališta banaka potrebno je uskladiti valutnu strukturu pasive i aktive, jer su i domaći izvori domaćih banaka u eurima, podsjeća Šantić.