Ukupni javni dug raste, sada je već na 52,5 posto BDP-a

12 Kol 2010

Dosegnuo 174,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za nešto više od 22 milijarde kuna ili 14,6 posto

Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva financija u ožujku je nastavljen rast javnog duga. Ukupni dug opće države (kao zbroj duga središnje države, lokalne države te izvanproračunskih fondova) je tako krajem prvog tromjesečja iznosio 120,2 milijarde kuna, što predstavlja 36,2 posto BDP-a. Ujedno je tako udio duga u ukupnom bruto domaćem proizvodu porastao za 0,8 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodne godine. U odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. krajem prvog tromjesečja ove godine javni dug bio je viši za 14,3 milijarde kuna ili 13,5 posto, pišu analitičari RBA.

Ukupni javni dug, koji uključuje dug opće države, dug HBOR-a i državna jamstva, u promatranom je razdoblju dosegnuo 174,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za nešto više od 22 milijarde kuna ili 14,6 posto. Promatrani dug je tako krajem prvog tromjesečja predstavljao 52,5 posto ukupnog BDP-a. Najvažnija kategorija (s udjelom od 64,7 posto u ukupnome javnom dugu) i dalje je dug središnje države, koji je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio 112,6 milijardi kuna. Tako je u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. bio viši za 14,4 milijarde kuna ili 14,7 posto. Sljedeća najznačajnija kategorija ukupnoga javnog duga nakon duga središnje države su državna jamstva RH. Naime, državna jamstva su krajem prvog tromjesečja iznosila 40,8 milijardi kuna, što je za 16,6 posto više nego krajem istoga prošlogodišnjeg razdoblja. Nadalje, ukupan dug HBOR-a iznosio je 13,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za 18,6 posto. Rastu javnog duga u prvom tromjesečju prvenstveno je doprinio rast duga središnje države. Financijska sredstva za financiranje proračunskog manjka te refinanciranje obveza pribavljena su uglavnom izdavanjem državnih obveznica. Osim toga, središnja država se dodatno zadužila izdavanjem trezorskih zapisa te odobrenim kreditima Svjetske banke i sindikata domaćih banaka. S obzirom na očekivano slabiji priljev prihoda u državni proračun uz istodobni rast proračunskih rashoda i potrebe države za refinanciranjem obveza u idućim mjesecima bit će veće. Očekujemo kako bi i ukupni javni dug stoga mogao nastaviti rasti, tvrde RBA analitičari.

Pošalji link Komentiraj