Za vrijeme belgijskog predsjedanja pitanje proširenja Europske unije trebalo bi se vratiti na velika vrata Belgijsko predsjedanje Europskom unijom koje je započelo u četvrtak odvija se u neobičnim okolnostima, prije svega i zbog toga što je vlada u odlasku, a nove još uvijek nema. Ipak, nikog to ozbiljno ne brine, jer u novim okolnostima, s Lisabonskim ugovorom, ionako glavnu riječ vodi predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy. A sam tehnički posao oko predsjedništva unaprijed je detaljno pripremljen, pa će tako i za vrijeme belgijskog predsjedanja sve ići glatko. Drugo je pitanje što Europsku uniju čeka sljedećih šest mjeseci, nakon stalnog gašenja vatre u prošlim mjesecima, kada je grčka kriza prijetila da će urušiti euro.
Gospodarske teme nikako neće biti manje aktualne i za vrijeme belgijskog predsjedanja, pogotovo što nije nemoguće da se kriza prelije u oštrijoj formi i na još neke zemlje članice EU-a i eurozone. Mehanizmi ublažavanja situacije, ako se to dogodi, usuglašeni su za vrijeme španjolskog predsjedanja, a mnogi vide baš i najveću opasnost da kriza bukne u Španjolskoj u još većoj i eksplozivnijoj mjeri nego do sada. Na red će doći i proračuni svake zemlje članice eurozone, jer će se oni morati dati na uvid svima prije nego što budu usvojeni u nacionalnim parlamentima. Financijski eksperti će trebati odgonetnuti što se iza brojki krije, prije svega friziraju li se podaci i postoji li grčki sindrom sakriven u još nekom proračunu. Povjerenik za financije Olli Rehn je najavio oštre mjere. Doduše, stalno se ograđivao da to ne znači nepovjerenje jedne članice prema drugoj, već obrnuto. Transparentnost je u interesu svih, a drugo je pitanje hoće li to tako shvatiti i članovi eurozone. Za vrijeme belgijskog predsjedanja pitanje proširenja Europske unije trebalo bi se vratiti na velika vrata. Na dnevnom redu su tri zemlje, Hrvatska, Island i Turska, ali trebao bi slijediti i veliki zaokret prema zemljama zapadnog Balkana. Za Hrvatsku je dosad gotovo sve rečeno i realno je očekivati da pregovori budu završeni početkom sljedeće godine. S datumima se ionako nitko više toliko ne zamara, jer su Belgijanci jasno rekli da oni nisu najvažniji, već da je jedino bitno da se posao odradi kvalitetno. Island će sada početi intenzivnije pregovarati. Hoće li zaista brže ići prema članstvu od drugih, jer su mnogi njegovi zakoni već usklađeni s europskom praksom, ili će slijediti put koji su imale sve zemlje, pitanje je koje će dobiti odgovor već u jesen. Treba očekivati, naravno, da će s Islandom ići nešto lakše, ali prepreke su još brojne, od vraćanja dugova britanskim i nizozemskih štedišama nadalje. I Tursku čekaju bolje vijesti, prije svega mogućnost otvaranja novog poglavlja. Zemlje zapadnog Balkana mogu računati na velike pomake, ako reformski potezi koje poduzimaju budu priznati od Bruxellesa. To se odnosi na Srbiju, Crnu Goru, a možda najviše na Makedoniju. Jedina zemlja koja i dalje tapka na mjestu je BiH i njena europska perspektiva je krajnje neizvjesna. Belgijski veleposlanik o ujedinjenoj Europi Veleposlanik Kraljevine Belgije Marc de Schoutheete de Tervarent održao je u četvrtak u Europskom domu u Zagrebu kratko predavanje na temu: Ujedinjena Europa, ideja u nastajanju. Predavanje se poklopilo s belgijskim preuzimanjem predsjedanja Europskom unijom, a veleposlanik se u svome govoru dotaknuo povijesti, sadašnjosti i budućnosti Unije. Kazao je kako je Europska unija dosad najbolji projekt ujedinjenja Europe, a njezine granice ovise o kapacitetu država kandidata da ispune kriterije. Veleposlanik je istaknuo kako je Hrvatska otvaranjem zadnja tri poglavlja učinila veliki korak prema završetku pregovora. »Iako je cilj završiti pregovore do kraja ove godine, mislim da će se to ipak dogoditi 2011.«, kazao je Marc de Schoutheete de Tervarent i dodao kako bi sve trebalo biti gotovo 2012. godine.
puta
| N | P | U | S | Č | P | S |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||