Po mnogočemu se najnoviji film u sineastičkim krugovima kultne 39-godišnje redateljice nadovezuje na njezino prvo remek djelo "Izgubljeni u prijevodu". "Somewhere" već naslovom podsjeća na tako specifičnu atmosferu punu humora i melankolije koju je uspjela stvoriti u svom lovorikama ovjenčanom filmu iz 2003. sa Scarlett Johansson i Billom Murrayem.
I film koji je donijela u Veneciju ima jedan hotel kao mjesto radnje, izgubljene likove kao glavne aktere i ljubav u nježnim nijansama. Glavni lik je trećerazredni glumac kojemu su svojedobno prognozirali prvorazrednu karijeru, a koji vozi Ferrari, stanuje u kultnom hotelu Chateu Marmont u Los Angelesu i živi život pun - praznine. Nju privremeno ispunjava sadržajem (i ljubavlju) njegova 11-godišnja kćer koja mu dolazi u posjet. Kritičar Süddeutsche Zeitunga piše kako nije lako argumentirati zašto je četvrti film kćeri slavnog oca remek-djelo - nisu revolucionarni ni tema, ni priča ni način na koji je ona ispričana - ali da on to bez dvojbe jest. Tako misle i ostali oduševljeni kritičari, a redateljica je na Lido mogla doći bez velikog straha, jer je prethodno dobila blagoslova svog super-oca. Zadovoljno je ispričala kako joj je rakao: "Ovakav film si samo ti mogla napraviti". Priznaje i da je ovo njezin najintimniji film do sada. Jedanestogodišnja kćer glumca zarobljenog u frustraciji holivudskog mikrokozmosa koji se sastoji od seksa, pilula i Ferrarija nije, kaže, ona sama, ali u filmu ima puno trenutaka iz njezinog djetinjstva. Drugi film koji se očekivao s velikim interesom, "Miral" Juliana Schnabela, bio je za kritičare razočarenje. On pak, za razliku od Coppolinog, ima temu koja zvuči zanimljivo i priču koja je zanimljiva, ali očito vrlo plakativno uprizorena. Američki redatelj židovskih korijena je kao predložak koristio knjigu palestinske novinarke Rule Jebreal rođene u istočnom Jeruzalemu, koja je njegova trenutna životna družica. On prati sudbine dvije žene: "stvarnog lika" Hind Husseini koja je 1947. osnovala sirotište za palestinsku djecu i naslovne junakinje Miral, mudre i hrabre djevojke revolucionarnog duha rođene 70-etih godina prošlog stoljeća koja proživljava prvu Intifadu 1987. Kao i knjiga, i film je trebao biti više od autobiografski inspirirane priče o sudbini Palestinaca - apel za mir i pregovore na Bliskom istoku, a na kraju ga je to očito i upropastilo.
puta
| N | P | U | S | Č | P | S |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||