Zlato - mekan metal, čvrsta valuta

23 Lip 2010

U posljednjih deset godina zlato je bila najbolja imovina.

Od 2001. njegova je cijena porasla gotovo pet puta, a ako govorimo u eurima, rasla je godišnje po stopi od 13,5 posto. Međutim, rast cijene zlata još se ne shvaća kao održiv. Zbog kupovine zlata od strane nacionalnih banaka Indije, Saudijske Arabije i Kine, središnje banke bile su neto kupci prvi put u 20 godina. Analitičari Erste Groupa na to gledaju kao na novu fazu bikovog tržišta. Budući da se povjerenje u papirnati novac postojano smanjuje, stabilna vrijednost zlata, kao što je dokazano stoljećima, još se jednom pokazuje. Najbolji dokaz da je trenutačna cijena sve drugo a ne 'zlatni balon' jest usporedba javnog duga i zlatnih pričuva. Kada bi 10 posto javnog duga Sjedinjenih Američkih Država bilo pokriveno zlatom, njegova bi cijena morala porasti na 4,500 američkih dolara. U srednjem roku, stručnjaci u ovom trenutku predviđaju cijenu zlata od oko 2,300 američkih dolara. U vremenskom horizontu od jedne godine, predviđaju cijenu na razini 1,600 američkih dolara za uncu.

Potražnja investitora za zlatom nastavlja s uzlaznim trendom. U 2009. narasla je na 1,270 tona. Posebno su ETF-ovi (594 tona) bili značajno visoki. Očekuje se da će zlato postupno zauzimati povećane udjele u alokaciji imovine. Veliki hedge fondovi također zlato smatraju sve više i više privlačnim. Često se kaže da je investiranje u zlato često izbor proroka zle sudbine, pesimista i onih koji se boje propasti financijskog sustava. 'Često se zanemaruje činjenica da je zlato odlično osiguranje portfelja, s poviješću dugom tisuće godina', kaže Ronald Stöferle, analitičar Erste Groupa za zlato. Također, ljudi ne zaboravljaju da posjedovanje zlata ne ovisi o nikakvim obećanjima vlada, institucija ili pojedinaca. Zlato je valuta koju je slobodno tržište odabralo tijekom zadnjih tisućljeća. Ono je oduvijek bilo indikator zdravlja financijskih sustava, monetarnih sustava i inflacije. Dok su svjetla reflektora trenutačno usredotočena na Eurozonu, tamošnje turbulencije ne bi smjele skrenuti pažnju s mnogo većih problema u SAD-u i Velikoj Britaniji. Zlato je odlično mjerilo kvalitete papiranog novca. Nije izloženo nikakvom riziku likvidnosti te je prihvaćeno i s njime se trguje širom svijeta. Zlato se također ne veže niti uz kreditni rizik, budući da nikada neće izgubiti svu svoju vrijednost. 'Praktično sav papirnati novac jasno deprecira u odnosu na zlato u dugoročnom razdoblju. Ne vjerujemo da se problemi kojima svjedočimo mogu riješiti u kratkom roku', objašnjava Stöferle svoja pozitivna očekivanja vezana uz cijenu zlata. -Zlato i plemeniti metali su jedina imovina koja održivo čuva svoju vrijednost u obje situacije, u slučaju inflatornih i deflatornih uvjeta -Brza ekspanzija proizvodnih kapaciteta nikako nije vjerojatna. Rastuća proizvodnja, energetski troškovi i troškovi plaća djelomično su već nadmašili porast cijene zlata. Također, rezerve zlata do kojih se lagano može doći većinom su iscrpljene, što znači da se ono mora pronalaziti na većim dubinama i to podrazumijeva više troškove proizvodnje. Naš scenarij 'zlatnog vrhunca' stoga ostaje netaknut -Činjenica da institucionalni investotori, državni fondovi i zemlje koje proizvode naftu još uvijek imaju niske pozicije u robama, a posebno u zlatu, što sugerira nastavak rasta potražnje investitora -Kreditna kriza još nije gotova. Makroekonomski pokazatelji SAD-a daju ambivalentnu sliku ekonomije i problemi na komercijalnom tržištu nekretnina rastu. Više puta spomenuta recesija s dvostrukim dnom ne može u potpunosti biti isključena.

Pošalji link Komentiraj